=>NOVOSTI

DZZP izdao plakat ugroženih slatkovodnih riba Hrvatske

Državni zavod za zaštitu prirode izdao je plakat s popisom i slikama ugroženih vrsta slatkovodnih riba Hrvatske.

Za više informacija i za download (pdf) posjetite web stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Pročitajte više o ugroženim vrstama i endemima Republike Hrvatske.

Izašla Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske

Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode izdali su u svibnju 2006. Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske.

Sa do sada zabilježenom 151 vrstom slatkovodnih riba, od čega ih je 18 hrvatskih endema, Hrvatska je ihtiofaunom druga najbogatija zemalja Europe. Slatkovodne ribe jedna su od najugroženijih skupina kralješnjaka. Stoga ne čudi da je 91 svojta riba uključena u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske, što predstavlja čak 60% slatkovodne ihtiofaune Hrvatske.

Osim što sadrži osnovne informacije o slatkovodnoj ihtiofauni Hrvatske ova knjiga iznimno je vrijedna jer su u njoj prvi put na jednom mjestu povezani i sustavno izneseni svi podaci o vrstama s Crvenog popisa. Svaka je vrsta podrobno obrađena tako da su izneseni latinski naziv; sinonimi, pripadnost porodici i redu; hrvatska i strana imena; podrijetlo vrste; IUCN kategorija i kriterij, uzroci ugroženosti; opis rasprostranjenosti i karta u UTM projekciji; učestalost vrste; opis i biologija vrste; stanište opisno i prema PHYSIS PALEARCTIC klasifikaciji; zaštitne mjere i fotografija ili crtež vrste.

Mođu Crvenim knjigama još su dostupne:
      • Crvena knjiga sisavaca Hrvatske
      • Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske
      • Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske
      • Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske

Za više informacija posjetite web stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Otkrivena najmanja riba na svijetu

Znanstvenici su otkrili najmanju ribu na svijetu, vrstu koja živi u vlažnim močvarnim područjima jugoistočne Azije. Kada dosegne maksimalnu veličinu, veličine je komarca.

Novopridošli član u svijet bioraznolikosti, Paedocypris progenetica , daleki je srodnik šarana, kažu znanstvenici koji su svoje otkriće objavili u britanskom časopisu Proceedings of the Royal Society B .
Tanjušna i prozirna, ta dosad neuhvatljiva riba živi u kiselim močvarama indonezijskog otoka Sumatre i malezijskog dijela Bornea.

Te tzv. crne močvare jedinstveni su biosustav potopljenih stabala koja rastu iz vodom natopljenog, mekog tla, a duboke su najčešće nekoliko metara.
Voda ima boju jako tamnog čaja i na površini je potpuno crna. Vrlo je kisela i pH vrijednost joj je samo 3, kao u kisele jabuke.

Stručnjacima je trebao posebni stereoskopski mikroskop da bi izmjerili ribu.
Najmanji primjerak nove vrste bila je odrasla ženka Paedocypric progenetice sa Sumatre koja je od nosa do repa bila duga samo 7,9 milimetara, što je čini ne samo najmanjom ribom, nego i najmanjim kralježnjakom.
Potukla je dosadašnji rekord koji je držala riba iz zapadnog Pacifika, patuljasti glavoč (Trimmatom nanus ), koja na vrhuncu spolne zrelosti doseže veličinu od osam milimetara.

Postoji li u Hrvatskoj patuljasti somić (Ameiurus nebulosus)?


Novija istraživanja na Zavodu za zoologiju vertebrata Biološkog odsjeka PMF-a pokazala su da je u Hrvatskoj gotovo iskljućivo prisutan crni somić (Ameiurus melas).
Posljednjih je godina ovo pitanje pokrenuto i u mnogim drugim europskim državama, te je u velikom broju njih ustanovljena većinska prisutnost crnog somića. On je u Europu unesen početkom prošlog stoljeća zajedno sa patuljastim somićem radi uzgoja u toplovodnim ribnjacima. Nažalost ovaj je eksperiment propao jer ove vrste nisu dostizale ekonomsku velićinu (0,5-1,5 kg) u našim vodama.
Na temelju proučavanja 132 prikupljene jedinke iz raznih dijelova Hrvatske ustanovljeno je gotovo 100% prisutnost crnog somića, dok je patuljasti somić bio zastupljen samo 1 jedinkom iz rijeke Norin (desna pritoka Neretve). Ovaj izolirani ulov objašnjava se time da se veći dio sliva Neretve nalazi u Bosni i Hercegovini gdije bi mogle biti prisutne obje vrste.

Razlike između Ameiurus nebulosus i A. melas
O unesenim (ALOHTONIM) vrstama u Hrvatskoj

Marcelo Kovačić otkrio novu vrstu glavoča

RIJEKA – Nova vrsta glavoča, koju je tijekom istraživanja 1999. godine u slivu Neretve pronašao muzejski savjetnik riječkog Prirodoslovnog muzeja u Rijeci dr. Marcelo Kovačić sa suradnicima, nedavno je doživjela znanstvenu potvrdu objavom rada, kao i znanstveno ime – Knipowitschia radovici ili Radovićev glavoč. Istraživanja rijeka Jadranskog sliva započeli su biolozi Prirodoslovnog muzeja Rijeka, a dosad nepoznata vrsta glavoča pronađena je ronjenjem u rijeci Norin, desnom pritoku Neretve, kod mjesta Vid.

    – Primjerci su skupljeni na dubini 5,5 metara, u matici rijeke, koristeći anestetik i ručnu mrežicu. Tri skupljena primjerka, sada kao znanstveni tipovi, čuvaju se u zbirci Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Ova vrsta glavoča je neugledne, sivo-smeđe do žutog boje, a velika je svega tri centimera. Kako živi, kako se hrani i razmnožava, o tome ne znamo ništa, budući da bi trebalo provesti sustavno istraživanje, duljine barem godinu dana, rekao je Kovačić.
    Zanimljivo je kako je nova opisana vrsta glavoča dobila ime, ne po ihtiologu, znanstveniku koji se bavi ribama, već po ornitologu Draganu Radoviću iz Zagreba, koji je omogućio i podržao početna istraživanja sistematike riba rijeka Jadranskog sliva. Predstavljanje nove vrste glavoča za javnost Kovačić je iskoristio za upozorenje kako su rijeke Jadranskog sliva, od Mirne u Istri do Ljute u Konavlima, ugrožena staništa gdje postoji prijetnja nestanka vrsta.
  
  – Rijeke i ostale prirodne slatke vode Jadranskog sliva ugrožene su unosom stranih vrsta riba, uništavanjem staništa mehaničkim zahvatima, iskorištavanjem vode za ljudske potrebe što utječe na vodostaje do potpuog nestanka vode u kritičnim dijelovima godine. Unos invazivnih vrsta i ostale čovjekove aktivnosti prijete nestanku autohtonih vrsta riba. Može se pretpostaviti da su neke vrste riba u slatkim vodama uz Jadran imale manje sreće od radovićeva glavoča, da su nestale ili će nestati prije nego što se sazna za njihovo postojanje, istaknuo je Kovačić.