6.2. VODENA STANIŠTA

Slatke vode se mogu podijeliti u dvije velike kategorije: tekućice i stajaćice. Očita glavna razlika između njih je konstantni jednosmjerni tok vode kod tekućica i odsustvo toga kod stajaćica. Tekućice variraju od malih potoka, rječica i kanala pa sve do vrlo velikih rijeka. Kanali su glavni oblik umjetno stvorenih tekućica. Stajaćice variraju od malih (često privremenih) bazena, do ribnjaka i velikih jezera. Najvažniji tip umjetno stvorenih sistema u ovoj kategoriji su rezervoari, koji su u nekim područjima dominantan oblik stajaćica. Kemizam vode može biti važniji od njene veličine i drugih fizikalnih atributa (nadmorska visina, geologija itd.). Osim utjecaja saliniteta u vodi obalnog područja kemizam vode ovisi o geologiji. U širem smislu dno bogato kamenjem (uglavnom vapnenac, ponešto pješčenjaka) pridonosi bogatom kemizmu vode dok dno siromašno kamenjem (granit i drugo eruptivno kamenje) pripadaju siromašnim vodama. Bogate vode često su nađene u nizinskim područjima, a siromašne vode u višim područjima. Ovdje je važan utjecaj čovjeka i načini agrikulture koji proizlaze iz ustava vode mogu bitno utjecati na kemizam vode. U tom smislu vode iz nizinskih područja podložnije su tome nego vode viših područja.

S biološkog pogleda dva su glavna tipa vode. Eutrofne vode su često muljevite (mutne) sa kemijski bogatom vodom koju karakterizira visoki pH i alkalinitet. Faunu beskralješnjaka čini veliki broj pijavica, puževa, dagnji i račića dok su coarse fish (riječne ribe)dominantni kralješnjaci, pogotovo Cyprinidae. U oligotrofnim vodama , s druge strane, voda je kemijski siromašna i tipično je slabo kisela s niskim do neutralnim pH. Od faune beskralješnjaka dominiraju kukci pogotovo Plecoptera (stoneflie), Ephemeroptera (mayflies) i ličinke mušica (midge larvae), dok su Salmonidae glavna skupina riba. Na nekim područjima nađen je treći tip voda poznat kao distrofne vode. Karakterizirane su velikom količinom humusne kiseline nastale od treseta, koje daju smeđu boju vodi. Tu je nađeno nekoliko vrsta riba.

Tekućice
Iako vodu dijelimo u nekoliko različitih tipova često postoje prijelazne kategorije.

U gornjim tokovima rijeka, blizu izvora glavni supstrat je treset, a nizvodno slijede kamenje (bare rock) i obluci. Protok je mali i gradijent je strm. Količina otopljene soli u vodi i prosječna temperatura su niske, a više biljke su prezentirane mahovinom. Dominantni beskralješnjaci su Plecoptera i nađeno je samo nekoliko vrsta riba. To su obično potočna pastrva, katkad i peš i nekoliko drugih vrsta viših područja (por. Salmonidae).

U srednjem toku rijeke povećava se volumen i glavni supstrat se postupno mijenja od oblutaka do kamenja, a zatim od kamenja do šljunka. Gradijent je manje strm i veća je količina otopljene soli nego u gornjem toku. Ovdje se javlja veći broj viših biljaka i različitih beskralješnjaka. Javlja se veća raznolikost kralješnjaka koja uključuje potočnu pastrvu, peš, lipljen, klen i brkica.

U donjim tokovima rijeke supstrat je krupan pijesak koji prelazi do finog mulja blizu ušća. Tu je rijeka velika i gradijent je blag dok je količina otopljene soli relativno velika. Rijeka teče pri niskoj nadmorskoj visini i prosječna temperatura vode je mnogo veća nego blizu izvora. Ovdje se javlja velika raznolikost beskralješnjaka i viših biljaka, neki su tipični za rijeke a neki su često nađeni i u ribnjacima i jezerima. Fauna riba varira, a uključuje mnoge ciprinidne vrste kao deverika, linjak, crvenperka i šaran, ali i grgeč, štuka, jegulje i mnoge druge.

Blizu mora rijeka se ulijeva u more širokim estuarijem gdje je normalno prisutna sol ili boćata voda. Mnoge ribe koje nađene uzvodno tu su ograničene, a nekoliko ih je tolerantno (npr. koljuška i klenić) i mnoge tuda prolaze prilikom migracije iz ili u slatku vodu. Kao npr. morska paklara i jegulja. Tipične estuarijske vrste su čepa i razne vrste cipala.

Stajaćice

-kategorije jezera, s obzirom na produktivnost:

• Oligotrofno jezero -to su slabo produktivna jezera, uglavnom vrlo duboka, hladna, siromašna hranjivim solima, stratificirana (npr. planinska jezera)
  -voda je kemijski siromašna i tipično je slabo kisela s niskim do neutralnim pH, od faune beskralješnjaka dominiraju kukci pogotovo Plecoptera (stoneflie), Ephemeroptera (mayflies) i ličinke mušica (midge larvae), dok su vrste iz por. Salmonidae dominantna skupina riba.
• Mezotrofno - produktivnija jezera gdje su površinski slojevi zagrijani, a dublji su hladniji, a na granici ta dva sloja dolazi do velikog smanjenja koncentracije O2.
• Eutrofno jezero - plitko, toplo, bogato hranjivim tvarima, nestratificirano
  -to su često muljevita (mutna) jezera sa kemijski bogatom vodom koju karakterizira visoki pH i alkalinitet. Faunu beskralješnjaka čini veliki broj pijavica, puževa, dagnji i račića dok su jezerske ribe dominantni kralješnjaci, pogotovo one iz por. Cyprinidae.
• Distrofno - izrazito puno hranjivih tvari, velike oscilacije O2
  -karakterizirane su velikom količinom humusne kiseline nastale od treseta, koje daju smeđu boju vodi, tu je nađeno samo nekoliko vrsta riba

-zone jezera:

• Litoralna zona - uz rub jezera gdje rastu biljke, to je ujedino i najgušće naseljen dio jezera (flora i fauna)
• Limnetička zona - zona otvorene vode