=> OSTEICHTHYES / ACTINOPTERYGII / SALMONIFORMES / SALMONIDAE
Salmo trutta (Linnaeus, 1758)
Hrvatsko ime: Pastrva
Englesko ime: Trout
Njemačko ime: Meerforelle, Lachsforelle
Klasifikacija:
3 podvrste: |
Red: Salmoniformes
|
|---|---|
Morfologija: |
Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 8-11 mekanih šipćica; Podrepna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 7-10 mekih šipćica; Trbušna peraja: 7-9 mekanih šipćica Repna peraja sadrži 18-20 šipćica Broj kralješaka: 56-59 Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 110-140 Tijelo im je vretenasto, neznatno bočno spljošteno. Po tijelu ima crne i crvene točke i pjege. Crvenih pjega uglavnom ima manje nego crnih. Crvene točke mogu biti u nijansama, od žarko-crvene boje do sasvim svjetlocrvene. Za vrijeme mrijesta boje su jače izražene. Trbuh joj je srebrnast, žućkast ili svjetlosiv, a leda i hrbat od svjetlije do tamnozelene, tamnosive ili tamnosmeđe ili do gotovo crnkaste boje. Bočni dijelovi tijela su uglavnom zelenkasti ili žućkasti. Obojenost tijela ovisi o staništu, starosti i veličini same ribe. |
Max veličina: |
Dužina prosječno 40cm, težina do 800 grama (Vuković T., Ivanović B., 1971), no postoje daleko veći ulovi. U Crnom jezeru na Durmitoru (Crna Gora) ulovljena je potočna pastrva teška 12,5 kg. U akumulacijskom jezeru Lokvara (blizu Delnica), koje pripada Dunavskom slivu, ulovljena je 1968. godine potočna pastrva od 124 cm i 25,5 kg težine, stara 15-16 godina (Pažur K., 1959) |
Biologija: |
U našim vodama rasprostranjene su dvije forme vrste Salmo trutta , to su potočna (S. trutta fario) i jezerska (S. trutta lacustris) forma. Potočna pastrva nastanjuje hladne planinske potoke i rijeke. Najvažniji čimbenici za preživljavanje su joj brz protok vode, dobro oksigenirana voda i temperatura vode ispod 25°C tijekom cijele godine. Pastrve duge 20 cm i teške 150 g sposobne su već za rasplođivanje, no mnoge ostaju neplodne i ne mrijeste se. Mužjaci (20-25 cm) i ženke (25-30 cm) spolno su zreli s 2-3 godine. Tijekom perioda mrijesta pastrve poprimaju različite nijanse boja, njihovi bočni dijelovi tijela promijene boju i to posebice kod mužjaka. Mrijest započinje sredinom listopada i traje već prema prilikama, do prosinca, siječnja, pa i do veljače. Ženka polaže ikru promjera 4-5 mm koja je žućkasta, crvenkasta ili narančasta. Razdoblje inkubacije ovisno o temperaturi traje 60-90 dana. Hrani se kukcima, vodozemcima pa i sitnom ribom. Razvoj kod potočne pastrve. |
Distribucija: |
|
Ugroženost: |
Nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta Hrvatske kao rizična vrsta. |
Salmo trutta farioides (Karaman, 1938) - Primorska pastrva |
|
Morfologija: |
Leđna peraja: 4 tvrde šipćice / 10-11 mekanih šipćica |
Max veličina: |
Dužina do 61 cm. |
Biologija: |
Mrijesti se u prvoj polovici prosinca. Promjer ikre u prosjeku iznosi 4,4 mm. |
Distribucija: |
Rasprostranjena je prema Karaman S. (1937), u svim vodama koje utječu u Jadransko more. U Krki je brojna u gornjem toku. Ima je u rijeci Radiki - pritoci Drima, zatim u rijeci Bistrici kod Peći, kao i u nekim manjim vodama kod Ohridskog jezera i u pritokama Skadarskog jezera: Cijevni i Rijeci Crnojevića. |
Ugroženost: |
Nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta Hrvatske kao ugrožena vrsta. |
|
|
Morfologija: |
Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 8-11 mekanih šipćica; |
Max veličina: |
140 cm(mužjak); maksimalna zabilježena težina: 50.0 kg ; maksimalna zabilježena starost: 5 godina (www.fishbase.com) Dužina do 80 cm, obično do 40 cm, težina do 20 kg (Vuković T., Ivanović B., 1971) |
Biologija: |
U našim vodama rasprostranjene su dvije forme vrste Salmo trutta , to su potočna (S. trutta fario) i jezerska (S. trutta lacustris) forma. Jezerska pastrva nastanjuje hladna i dobro oksigenirana jezera. Spolno sazrijeva od četvrte do sedme godine života. Mrijeste se od rujna do prosinca u pritocima jezera u kojima žive ili u samom jezeru. Spolno zrele postaju od četvrte do pete godine života. Zrela ženka daje 20 000-30 000 komada ikre. Ženka polaže ikru promjera 5-5,5 mm. Izvaljena mlađ do godine dana ostaje u pritocima, a zatim seli u jezero. |
Distribucija: |
Široko rasprostranjena u Europi. U našim područjima poznata iz Bohinjskog jezera, Plitvičkih jezera, Plivskog jezera i drugih jezera. |
Ugroženost: |
Nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta Hrvatske kao rizična vrsta. |
Popis vrsta Home Pojmovnik O ribama O nama Linkovi