Popis vrsta

Razred: ACTINOPTERYGII (OSTEICHTHYES) – zrakoperke

Nadred: Chondrostei

Red: Acipenseriformes

Por: Acipenseridae

Acipenseridae - jesetre

Huso huso (Linnaeus, 1758)

Hrvatsko ime: Moruna
Englesko ime: Beluga, Great (Giant) Sturgeon
Njemačko ime: Hausen



Klasifikacija:
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Morfologija:
Leđna peraja: 62-73 šipćice
Podrepna peraja: 28-41 šipćica
Leđnih štitova ima 9-17 i prvi je najmanji; bočnih štitova ima 37-53; trbušnih 9-12Ima masivno vretenasto tijelo jače suženo pri repu. Glava je relativno velika i visoka sa uskim ali kratkim rilom. Iza očiju ima po jedan otvor ili spirakulum, koji vodi u ždrijelo. Usta imaju oblik polumjeseca i izrazito su velika. Kožni obodi škržnih poklopaca se ventralno međusobno spajaju. Postoje 4 brčića koji imaju resaste nastavke. Dugi su toliko da se mogu, ako se povuku unatrag, staviti u usta.
Max veličina:

Najveća vrsta u porodici jesetri; uglavnom 1,5-3 m; maximum 4,25 m, težina 1220kg (Maitland, 2000.)
U starijim knjigama mogu se naći podatci da je maximalna veličina 9 m i 2 000 kg (Vuković, 1971.)

Biologija:
 
Moruna je najveća slatkovodna riba Europe. U proljeće i jesen migrira iz mora u rijeke radi mrijesta. Primjerci koji migriraju u proljeće odlažu ikru pete godine nakon dolaska u rijeku i to najčešće početkom ljeta. Primjerci koji migriraju u jesen, zimuju u rijeci a razmnožavaju se u proljeće slijedeće godine. Mrijeste se na dubokim kamenitim mjestima, sa brzim tokom vode, pri temperaturi od 12-13°C. Ikra je ljepljiva. Plodnost varira od 200 000 do 8 milijuna jaja. Mužjaci postaju spolno zreli poslije 11 godine, a ženke od 16. do 18. godine života. Poslije mriješćenja, odrasli primjerci, kao i mlađ, migriraju u more gdje žive na dubini od 40-60 m. Moruna se ne razmnožava svake godine već postoje pauze od nekoliko godina. Dostižu starost i do 100 godina.
Hrani se primarno ribom, ali i rakovima i mekušcima.
Distribucija:
Rasprostranjena je u vodama Kaspijskog, Crnog, Azovskog i Jadranskog mora. Iz Kaspijskog mora ulazi u rijeku Volgu koja je i najpoznatija po ulovu moruna. Ulazi i u rijeke Ural, Kuru, Terek i dr. Iz Crnog mora ulazi u Dunav, a iz njega pojedini primjerci stižu i do Save i Drave. U Jadranskom moru morune su nešto manje i iz njega ulaze u sve veće rijeke jadranskog sliva.
Regionalni IUCN status:

regionalno izumrla (RE) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

kritično ugrožena (CR)  A2bcd   ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

Acipenser stellatus (Bonaparte, 1836)

Hrvatsko ime: Pastruga
Englesko ime: Stellate (Starry) Sturgeon
Njemačko ime: Sternhausen, Scherg

 


Search on Google =>


Klasifikacija:
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Morfologija:

Leđna peraj: 40-50 šipćica
Podrepna peraja: 24-29 šipćica
16 leđnih štitova, čiji je vrh oštar i savijen unazad, a nalazi se iza sredine samog štita. Ima 26-43 bočna štita koji su dosta razmaknuti. Trbušnih je štitova 9-14. Između redova štitova nalaze se svijetle zvjezdaste pločice. Rilo im je jako izduženo. Dužina rila čini više od 50% dužine glave, i po tome se razlikuje od ostalih jesetra. Donja je usna prekinuta, brčići su kratki i bez resa.

Max veličina:
dužina do 2,20 m, a težina 80 kg
Biologija:

Migracijska riba, U proljeće i jesen ulazi iz mora u rijeke radi mriješćenja. One koje ulaze u jesen , zimuju u rijeci, mrijeste se u proljeće i početkom ljeta slijedeće godine. One koje u rijeke ulaze u proljeće, mrijeste se iste godine u ljeto. Ove zadnje su teže i plodnije od prvih. Plodnost im je od 30.000 do 380.000 jaja. Ikra se zalijepi za podlogu. Nakon mriješćenja odlaze u more, također i mlade ribe poslije izlaska iz jaja odlaze u more. Mlade se hrane ličinkama insekta i rakova, a odrasle ribe se hrane mekušcima, rakovima i ribom.

Distribucija:

Azovsko, Crno, Kaspijsko more, Bospor, Mramorno more, rijetko i u Jadranskom moru iz kojeg zalazi u veće pritoke.

 

Regionalni IUCN status:

regionalno izumrla (RE) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

kritično ugrožena (CR)   A2cde   ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

Acipenser sturio (Linnaeus, 1758)

Hrvatsko ime: Atlantska jesetra
Englesko ime: Atlantic (Common) Sturgeon
Njemačko ime: Stör

Pretraga na Google=>



Klasifikacija:
Red: Acipenseriformes (Chondrostei)
Porodica: Acipenseridae
Morfologija:

Leđna peraja: 31 - 43 šipćice
Podrepna peraja: 22 - 27 šipćice
Broj škržnih šipćica (branhiospina) je između 18 i 25
Ima jako zašiljeno rilo. Donja je vilica prekinuta u sredini. Leđnih štitova je 9-15. Vrh svakog štita je tup i nalazi se u sredini štita, a površina štitova je radijalno išarana. Ima 24-36 međusobno jako zbliženih bočnih štitova, dok je trbušnih 10-12. Štitovi su jako masivni, između njih se nalaze gusto raspoređene romboidne pločice. Brčići nemaju rese i nalaze se na sredini između usta i prednjeg kraja riba.

Max veličina:

Dužina do 3 m, a težina preko 200 kg

Biologija:

Migracijska riba, veći dio vremena živi u moru a kratko u rijekama. Prije mriješćenja migrira u rijeke i miruje. Mrijesti se u proljeće, nedaleko od ušća rijeka. Spolna zrelost kod ženki nastupa od 8-14 godine a kod mužjaka od 7-9 godine. Plodnost je od 888.888 do 2,400.000 ikre koja je betonska i ljepljiva. Period inkubacije je od 64- 120 sati. Nakon mriješćenja odlazi u more. Hrani se betonskim beskralježnjacima i ribama.

Distribucija:

Obale Atlantskog oceana Europe i Sjeverne Amerike, Sredozemno, Jadransko, Crno, Egejsko i Baltičko more. Nađena u Soči i Neretvi.

Regionalni IUCN status:

regionalno izumrla (RE) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

kritično ugrožena vrsta (CR)  A2cde;B2ab(ii,iii,v)   ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

Acipenser naccarii (Bonaparte, 1830)

Hrvatsko ime: Jadranska jesetra
Englesko ime: Adriatic Sturgeon
Njemačko ime: Adriastör, Storione


  Pretraga na Google


Klasifikacija:
Red: Acipenseriformes (Chondrostei)
Porodica: Acipenseridae
Morfologija:

Leđna peraja: 36 - 48 šipćica
Podrepna peraja: 24 - 31 šipćica
Broj škržnih šipćica (branhiospina) je između 18 i 25
Ima 10-14 leđnih štitova (oni u sredini su dublji i obično veći od perifernih), 32-42 bočnih i 8-11 trbušnih. Nema manjih pločica izmedu leđnih i bočnih redova štitova. Rilo je vrlo široko i sa zaobljenim vrškom. Leđa su joj smeđecrne boje, bokovi su svjetliji, a trbuh je bijel. Donja usna je prekinuta u sredini.

Max veličina:
do 2 m, težina 25 kg
Biologija:
To je vrsta koja dugo živi. Većinom ju nalazimo u pijesku i mulju .U dubini od 10-40 metara. Hrani se beskralježnjacima koji žive na dnu i malim ribama. Njeno se meso upotrebljava za hranu, no ikra ne.
Distribucija:

Jadransko more u Italiji, Hrvatskoj, iz kojeg zalazi u njegove veće pritoke. Ulazi u rijeku Guadiana u Portugalu i Španjolskoj, nađena je u rijeci Po.

Regionalni IUCN status:

kritično ugrožena (CR) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

kritično ugrožena (CR)  A2bcde;B2ab(i,ii,iii,iv,v)   ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci: