Leđna peraja: 3 tvrde šipćice / 8 mekanih šipćica
Podrepna peraja: 3 tvrde šipćice / 6-7(8) mekanih
Trbušne peraje: 2 tvrde šipćice / 8 mekanih šipćica
Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 17 mekanih šipćica
Repna peraja: 19 šipćica.
Broj kralježaka: 39-41.
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 87 - 115
Broj ljusaka iznad bočne pruge: 30 - 35
Broj ljusaka ispod bočne pruge: 9 - 32
Tijelo je relativno debelo i dosta visoko. Visina tijela stane 3 puta u dužinu tijela bez repa. Dužina glave manja je od visine tijela i četiri dužine glave čine dužinu tijela ne računajući repnu peraju. Repno stablo je kratko i dosta visoko. Usta su mala, a na rubovima se nalazi par kratkih brčića. Ždrijelni zubi su jednoredni. Ljuske su sitne. Bočna pruga je puna i u prednjem dijelu tijela blago nagnuta prema dolje, a na repnom stablu prolazi srednjim dijelom tijela. Ljuske imaju karakterističan izdužen oblik i duboko su usađene u kožu, tako da je slobodan dio ljusaka 3-4 puta manji od sakrivenog. Škržne šipćice (branhiospine) su dosta duge i na prvom škržnom luku ima ih 12-13. Diploidni broj kromosoma iznosi oko 92. Krajevi svih peraja su zaobljene. Repna peraja je blago usječena. Druga tvrda šipćica trbušnih peraja u mužjaka ja jako zadebljala, posebno kod spolno zrelih primjeraka. Leđa su tamnozelena, bokovi zelenožuti, a peraje tamne.

Dužina 60 cm; masa do oko 7,5 kg.

Živi u stajaćim i tekućim vodama, posebno sa glinenom i muljevitom podlogom. Drži se pojedinačno pri dnu i među biljkama. Izbjegava jaku svjetlost. Zimi se zakopava u mulj. Može živjeti u vodi sa niskom koncentracijom kisika. Spolnu zrelost postiže u trećoj ili četvrtoj godini života pri dužini od 20 cm. Mrijesti se od svibnja do kolovoza. Ikra je sitna, a odlaže se na biljke. Plodnost je do 900 000 jaja. U početku se mlađ hrani zooplanktonom, ali ubrzo prelazi na prehranu faunom dna, naročito sitnim mekušcima i rakovima. Intenzivno se hrani samo ljeti.

Raširen po cijeloj Europi (osim Islanda, Škotske, Norveške, Švedske i Finske, te Jadranskog sliva i Grčke) i velikom dijelu Azije. 1915 naseljen i u Ameriku. U Hrvatskoj naseljava čitavi dunavski slijev iako je postao iznimno rijetka vrsta nakon unosa brojnih stranih vrsta koji mu predstavljaju konkurenciju (babuška, somić itd.). Unesen u vodotoke Gackog, Ličkog i Krbavskog polja gdje se odlično prilagodio te predstavlja problem za zaštitu endemskih vrsta.